|
Crnogorci, veoma
promućurno koriste riječi karakteristične za ove krajeve. Često možete
čuti izraz koji će izazvati divljenje, podsmjeh ili pronicljivi pogled
upućen u Vašem pravcu, koji će prisutni razumjeti - a Vi ćete ostati
zatečeni. Najljepše od svega je što će se rijetko ko potruditi da
Vam objasni šta je rekao. No, nemojte se čuditi tome - to je u našem
duhu, u tradiciji crnogorskog naroda. Ipak, na ovom mjestu, donosimo
nekoliko manje poznatih riječi i izraza koji se svakodnevno koriste
u raznim krajevima Crne Gore. Tih riječi ima, naravno, mnogo više
i, ovom prilikom pozivamo Vas , ukoliko znate neku riječ koja nije
napisana u ovom rečniku, a izvorno, gotovo nepoznato ili jedino -
se koristi u crnogorskim krajevima, pošaljite nam je na naš mail info@turizamcg.com,
uz subject: za rečnik.
A
adet,
obicaj
avetinja, e ž. lakomislena, glupa osoba, budala ,
ludak.
aferim, bravo , svaka cast
aknuti, - nem. svr. naglo, silovito krenuti; jurnuti.
air, korist
alavija, e ž.(tal. alla via, na put, upravo) nenadna
sreca,
alaj-barjak, a m. svecana zastava.
aluga, e –ž- gusta šuma.
amo, prilog ,ovamo.
ar, -a m (tur.ag, stid) 1. sramota , stid 2. cast
ponos.
arija, e ž. zrak , podneblje, klima.
argatovati, raditi za platu.
avlija, kapija
B
bakraclija,
e ž . uzengija, stremen
balcak, a m. (tur.balcak) držak u hladnog oružja
(sablje, jatagana maca isl)
banuti, nem. svr, iznenada doci , odjednom se pojaviti
barabar, uporedo
bastati, basta, nesvr. (tal. bastare, biti dovoljan)
biti sposoban za nešto
bataliti, prekinuti, završiti
belaj, nesreca, zlo
beziksanik, ika.m. osoba bez ljudskovine, necovjek
besude, a s. bezvlašce, bezakonje
bidon, kanistar
bobija, -ež. gola uzvišenja, neravni predjeli uopšte.
bogobitnik, -a m. nemocan , nesposoban covjek (fizicki
i duhovno),bogalj
bratuced-brat od strica
breka-e ž.vika,galama uz prijetnju
bronzin-šerpa za kuvanje
buljuk-a m.(tur.boluk)1. stado ovaca, 2. gomila ljudi,
grupa
buruntija-e ž.(tur.buyrultu) poruka pismo
C
crepulja-posuda za pecenje hljeba
ispod saca
crnosapac-pca m.vrsta noža,v.handžar.
ckvrna-vjeverica
cavlenik-ika m.(samo u NP)put kojim idu potkovani
konji.
caisati-išem svr.disati,živjeti.
cevrenisati-enišem nesvr.(i cevremisati)fig.zakloniti
dobro namjestiti.
cikati-am nesvr.izazivati
cecar-ara m.zakržljala šuma.
cukar,-kamenjar.
Ć
ćikara-šolja.
cosati se-am se sprdati se,rugati se.
culaf-afa m.(tur.kulah) turska kapa;u izr.-odletio
izgubio glavu,poginuo.
ćurak-rka.(tur.kurk) ogrtac postavljen krznom.
Č
čaba-e ž.(ar)svetilište.
čeman-ana m.(tur.kemal)mladost,puna snaga.
čemer-a m.muški pojas sa pregradama za novac.
čenap-ara m(tur.kenar)vrsta tankog platna.
D
dava-e.ž(tur.dava)davija,tužba,optužba.
dacija-porez
dekik-ika m.(tur.dakika) minut.
denija-s.mn.bdenija,nocna služba u pravoslavnoj crkvi
uoci velikih praznika
dilber-ljepotan
divan-ana m.(tur.divan) razgovor,sastanak.
divokletija-e ž.vrletan,nepristupacan predio.
din,dina-m vjera(islamska)
din-dušman-(in)m.(tur.din+dušman)ljuti neprijatelj.
doakati-am svr.doskociti kome,savladati koga.
dovurljati se-am se svr.dogmizati,domiljeti,dovuci
se.
doglaviti,doglavimsvr.dogovoriti,razumijeti se.
doditi,(od:dohoditi)dodim,nesvr.dolaziti
dokle - do kada
drvenice,-ica ž.drveni sklop samara
dunjaluk-a-m.(tur.dunyalik)odredeni kraj,predio
dviska-period izmedu ovce i jagnjeta(«ovca tinejdžerka»)
davo-u izr.davoli se žene-dešavaju se strahote,nevolje;u
izr.po davolu otici-nesrecno završiti,propasti.
dem-gvožde na uzdi koje konju stoji u ustima
dorda-e ž.corda,sablja
DŽ
džada - ulica, put
džumbus, karambol, haos, kada djeca naprave nered
džulusa-e ž.svadja,nevolja.
E
ela-rečca za iznošenje molbe kroz
blagu zapovijest.
F
fabiti-dozivati.
fis-a m.(alb.fis)soj,koljeno.
frumetin-kukuruz
frljuk -nuti, baciti kamen daleko, budala, kad je
nek poludio, izvan sebe
G
gabonjao-pogriješio
gramata-e ž.(rus.gramota)povelja,diploma
grana-e ž.u izr.doci na(...)-dospjeti u (težak)položaj,stanje.
grdilo-a s.nesreca,zlo,pogibija.
gredom,pril.usputno,uzgred
grljupi,u mn.usni otvor,celjust;grotlo
grom,u izr.groma ne cuti-poginuti.
guber-debeli vuneni pokrivac.
gudeti-im.nesvr.1.odavati zvuk(o guslama)guslati,2.fig.misliti,planirati
gumati, žvakati
H
haivan - ('aivan), blesav čovjek
I
izmet,-a m. (tur. hizmet) korist,
usluga.
izmetnuti, -nem. svr. opaliti metak.
izum, -a.m mišljenje , savjet, odobrenje
izba, štala, pojata
ijed, -a m. jetkost, ljutnja , bijes.
iannat,- ata m. (tur inat) vika, prepirka , galama
onokoština, e.ž. oskudica u radnoj snazi
iramce, šarena vunena tkanina.
iskopanje, a s rdava osoba, zlo (ravno smrti)
isplakati, cem. svr. teško dobiti , izmoliti
isplakati, isplacem,svr a) izaprati , oprati (o vodu)
B) fig. izbrisati (o vremenu) zaboraviti.
istrnuti, nem. svr, ugasiti
J
jabana, e.ž. (tur.yabana) stranci, tud svijet.
jek, a m. fig., snaga moc.
K
kavaz, -aza m (tur.kavas) stražar, pratilac, tjelohranitelj.
kaduna, e.ž. (tur.kadin) dama, domacica (o Turkinji)
kajas, a ,m (tur. kayasa) remen, kojin od oružja
, uzde i sl.
kanica, e ž. ženski šareni tkani pojas, tkanica
karamluk, a.m. (tur. karanlik) tmina , gust mrak.
karati (se) karam (se) ljutiti se, galamiti , koriti
kastig, a.m. (ital. kastigo) bruka, sramota.
kastigati, am. svr. svirepo kazniti.
kacanica,-e ž- teško pristupacan, kameniti klanac,
klisura, utvrdenje,
kesimaca,-ež- krava (ovca ili koza) data pod kesim,
zakup.
kivan,-vna –vno a) osvetoljubiv, ogorcen (na nekoga)
b) pjesn. opak, krvav.
kijamet, nevrijeme
kiljan, kamen koji oznacava granicu imanja.
kismet, a m. (tur. kismet) udes, sudnji cas.
kitina, -e ž. snijeg koji se zadržava na granama
drveca.
konat, konta m (ital konto) u izr. ostati od cista,-
dogovoriti se, sporazumjeti se.
konak, prenocište.
kontati, -am nesvr. a)racunati, b) smatrati , ubrajati
(nekoga za nešto)
kostura, nož
kotao, posuda za kuvanje,
kredenac, ormar , vitrina
krupa, e ž- grad , tuca
kudije ,pril. kojim putem, kojim pravcem.
lani, pril. prošle godine, lane.
letrika, e – elektricno osvjetljenje
liše, pred. s gen za izuzimanje; sem osim, izuzev
luka, e ž plodna ravnica u dolini rijeke ili potoka
lučiti se, im.se nesrv. odvajati se dijeliti se,
u izr. – s dušom, - umirati
Lj
ljemezati, -am svr. udarati(štapom, ljemezom) tuci
uopšte
M
madija,ž. mn omama , prevara
madupac, pca m ( lati.manceps, najamnik) jak momak
, momcina
mazija, e ž celik , nado; u izr. vaditi iz vode –vjerovati
u nemogucaže
mal, imovina u stoci , stocni fond
manit, lud
mamuriti, im. nesvr. (tur., mamur, ureden) uredivati, obradivati
(o imanju)
medaš, kamen koji oznacava granicu imanja
mestva, ž- u mn. tanka kožna obuca bez peta
miva,e ž (tur. meyva) voce, plodovi uopšte
mimo, u izr. – ljudi- drugacije (u odnosu na druge)
posebno
milet, a m (tur. millet) narod , svijet
mrcava,,e ž- gusta, mracna i teško prohodna šuma,
predio.
mučki, pril., na prevaru , podmuklo,
muštuluk , -a m (tur. mustuluk) dobar glas, radosna
vijest.
N
nalce, potkovice
navaliti, navalim svr. fig pripisati, reci, dodati
nekome nešto
na jabane, na odmoru
nazor, pril. na snagu, silom
nam, a m. glas, trag ugled
naopako, pril. 1. kako ne treba, nevaljalo, 2 . na
leđa , natrag.
napokleku, pril. nestabilno, sklono padu (opasnost
i sl) fig. sklono promjeni.
napremase, pril. prema sebi; na daljinu.
nebatlija, -e m- nesrecnik
nebolece, pril. nemilice, nemilosrdno.
nožice, makaze
O
obestragati, -a m svr. (bez traga) uništiti, upropastiti
obijediti, im svr. oklevetati
obisti, obidem, svr (o)probati, okusiti (o jelu)
objeručak,. pril punim srcem , iskreno
obršiti, im sve nastradati, nesrecno završiti
oburvan, a o razrušen, srušen.
odvrnuti, odvrnem svr. odvrtati.
odmoliti, odmolim, svr. molbom , molitvom dobiti
(nešto, nekoga)
okle , pril. odakle
oko, a fig. okno; luk mosta.
okrnjak , rnjka, m. ostatak polomljenog oružja, krnjetak.
oladiti, im. svr. fig. ubiti
oli, up. rec. hoceš li
onomlani, pril. pretprošle godine , prije dvije godine,
omar, - ara m. šuma
omut, a gomila, copor.
opominjati, em. nesvr. sjecati se, spominjati
oprežina, e.ž- donji dio stomaka.
ordija, -e ž. (tur. ordu) vojska, masa
otale, pril. odatle
oteliti se, svr. u izr. poci za rukom, prosreciti
se
otole, v. otale
otpagavati, agavam nesvr. trijeti izdržavati; u izr.
svacim – biti svega željan, živjeti u oskudici
ožica, kašika
odžak, aka m,. (tur osak) kuca; bratstvo.
P
palac, palca, ,m (ital. palazzo)
palas, palata, dvorac.
palošina, e ž . dvosjekli mac. pamtiša, e m osoba
dobrog pamcenja.
pancijer, a m (ital. panziera) ratnicki oklop, pancir.
panjkati, am. nesvr. ogovarati, klevetati
papaz, a m- snažan, jak čovjek¸silesija
pasati, am svr. proci, minuti (o vremenu)
ped, i ž. pedalj mali dio prostora.
petrahilj, - ilja. m. (grc) epitrahilj, (dio odjece
koju pravoslavni sveštenici nose sprijeda o vratu za vrijeme vršenja
obreda)
peškeš, dar , poklon.
pizma, e ž. (grc peisma) mržnja, zloba, pakost.
palicnik,a m niko, nijedan.
pisati, pišem, nesvr. ozbiljno shvatati, cijeniti
pirun, viljuška
planuti, -em svr. naglo pocrvenjeti (u licu), reagovati
žestoko
pogan, i ž i m (lat. paganjus) nevaljalac, nitkov
, necovjek
poganski, a o koji ima osobinee pogani, necastan,
nevaljao
poharčiti, potrošiti ili upropastiti.
podapeti, podapnem zategnuti, (namjestiti kožu na
gusle)
podina, e u uzr kao sa – skliznuti, brzo i lako pasti.
podinatiti se, inatim se svr. odgovoriti inatom,
zainatiti se; zavaditi se.
pomet, am u izr. biti vjetru na – biti na zlu udaru.
hladnoća, zima.
ponta, e ž (ital. punta) uzvišenje, vidno mjesto
uopšte,
ponjava, bijela vunena tkanina
poopaziti, im svr. zapamtit; ispoštovati.
posrnuti, posrnem, svr. spotaci se klecnuti (o konju)
poturnuti, em svr. zapostaviti, odbaciti.
poša, e ž povez oko glave, marama; v. calma; turban
prede, pril. prije, ranije.
pretijek, a m presretanje.
prizirati, (se) em. (se) nesvr. prividati, pricinjavati.-
se
pripuciti, im svr. staviti (namjestiti) na nešto.
prismakati, - ismacem nesvr. jesti pomalo smoka (mrsa)
uz suvu hranu (hljeb)
pritaknuti, itaknem nesvr. fig. doprinijeti necijem
lošem položaju, (pri) dodati necijem zlu. i sl.
pritući, ucem svr. dotući, usmrtiti.
prlo, -a s okomito zemljište (bez rastinja) koje
se osipa.
prokop, a m iskopano mjesto za temelj neke gradevine;
fig. kucni prag.
procelje, a s celo stola; pocasno mjesto.
prsimice, pril. hrabro, na juriš, isturenim prsima.
pusat, -a m (tur) puna konjska oprema.
R
razjagmiti, im svr. brzo zauzeti, ugrabiti, osvojiti.
razi, prid. neprom. (tur razi) voljan, raspoložen,
rad
razmaknuti, razmaknem svr, rastrgnuti, raskomadati,
ubiti
razminuti se, razminem se svr. proći, završiti se.
razurati se, am. svr. uništiti se, upropastiti se
(imovno)
razobadati se, pomamiti se
rapa, podvodna pećina
rasplaćuganica, osoba koja ne vodi računa o ličnoj higijeni
remetli, prid. neprom rahmetli, pokojni
rogiti se, rogim se , nesvr. fig. ljutiti se, žestiti
se
S
sać,.poklopac za pečenje hljeba ispod saća
safa, caša
savardak, -aka m koliba kupastog oblika od dugackih
debala
salećeti, etim svr. napasti, ustremiti se na nekoga
svojština,e ž rodaštvo, svojatanje.
svrnuti, svrnem, svr. odvojiti, skinuti, zguliti
(o mesu), navratiti
sekati se, -am se nesvr. boriti se, prepirati se.
sigurati, am. svr. pripremiti, spremiti.
sirak-aka m.sikoce,sirotan.
sjaziti se-azim se svr.skupiti se, okupiti se (o
ljudima)
skontati-a m.fig.sracunati,povezati:smisliti.
skorovečernjak,-a m.odskorašnji bogataš,skorostek,skorojevic.
skučiti-im.fig.saviti,sniziti;umanjiti.
slučiti se,-im.svr.dogoditi se,desiti se.
snebivati se-ebivam se nesvr.sramiti se,stidjeti
se.
sololjebnik-a m.onaj sa kojim se jede so i hljeb,prijatelj.
sofra-e ž.svecana trpeza;rucak.
spor-a,-o,dugotrajan;dugovjek.
sprema,-e,ž.oprema
sprštiti,-im.svr.fig.uništiti,ubiti.
spičiti-im svr.otići (obično daleko)
steg-a m.zastava,barjak.
stima-e ž.čašcenje,čast.
strv,-a m.i ž.fig.trag,pomen.
strvati,-am svr.pjesn.uništiti,satrijeti.
strž-a(bot.Quercus sesseliflora)vrsta hrasta.
strn,-i ž.strnište,strnjak.
struga-e ž.vrata na toru;tor
survati se-am se svr.fig.pasti;nestati.
surljati se-am svr.skotrljati se,stropoštavati se
sustopice,pril.u stopu,u korak.
Š
šešana-e ž.vrsta starinske puške(sa 6 spiralnih žljebova
na unutrašnjem zidu cijevi)
šenuti (se), pomjeriti se, ustupiti mjesto
šinuti-nem svr.snažno udariti
šindra-dašcice(od pola metra dužine)za pokrivanje
kuca
štica,ž,-daska
štruglja-posuda za mužu stoke
šćar,1.jedn.imperf.gl.»šceti»,hoćah.
T
tavlenik-ika m.konj iz tavle(štale)štalski konj.
talik-a m. sreća
taulin, kuhinjski sto
tevtisati-em svr.nasilno umirati,porobiti.
temenisati,-išem nesvr.pokoravati se,klanjati,klečati.
tefter-a m.(grc.diftura,tur.defter)bilježnica,knjiga;popis.
toke, toka mn.metalne pločice koje su se nosile na
grudima kao ukras i zaštita.
treviti se-im se zateći (na odredenom mjestu)
trsiti,-im svr.fig.skloniti,otresti,odbaciti;u izr.-davola
s vrata završiti, svršiti(sa nekim)
tučaroš-osoba sklona konfliktnim situacijama, koja
voli borbe
U
uvrćeti-tim.svr.u izr.-u uši-ubijediti,uvjeriti(u
nešto)
ugonetati-onecem svr.dobro predvidjeti,potrefiti.
utreznuti-em svr.fig.slučajno naići,nabasati
ugrentati-am svr. smjelo,na rizik ući,zagaziti
udrobiti-u izr.u mnogo-lakomo postupiti;pokušati
nemoguće
uzica,-e ž.komad konopa,užeta;u izr.spustiti se na
uzicu povjerovati.
uzocas-pril.naopako,na sreću.
uzur-ura m.bezbriznost,mir.
uzurlija,-e m.gotovan(obicno kad se dohvati snage)pomamnik,silnik
uklinjati se,uklanjam se-nesvr.poslužiti se uklinj,
bruku sramotu.
ulak,-aka m.glasonoša,pismonoša.
uplekati-am(ital.implicarsi)svr.I.utisnuti,ugurati
II.- silom se umiješati u neki posao
učitlučiti-im svr.pretvoriti u čitluk,porobiti.
urljika,-motka za ogradu,duža.
V
vagan-posuda za jelo slicna tanjiru
vakat, vakta-m.(tur. vakit)(odredjeno)vrijeme
vanjela-e.ž.(ital.flanella)džemper, pulover
vizir-ira.m(franc.visiere)mušica,nišan
vješt-a-o koji zapaža,primjecuje;u izr.ne ciniti
se-biti ne zainteresovan.
vlaka-e ž.trag
vrat,u izr.-slomiti uništiti,upropastiti
Z
zavardati-am svr.početi prepirku,posvadati
se
zavrgnuti-em.svr.uzeti,zabaciti.
zavući-ucem.svr.skloniti,sakriti.
zagudeti-im,svr.1.zaguslati;2.fig.oglasiti se.
zazor-a m.osjecanje krivice,stid,nelagodnost.
zajsto-pril.zaista.
zakrvomutiti-omutim svr.do krvi zavaditi,zakrviti.
zakročiti,zakrocim-svr.opkoračiti konja,pojahati.
zaloga-e-ž. a)stvari od vrijednosti(nakit, oružje).b)vrijednost,bogastvo(opšte)
zanovetati-ovetam nesv.besmisleno pričati,naklapati,blebetati.
zaranci,zaranka-m .mn. kasno posle podne; vrijeme
uoči predvečerja.
zaskakati, zaskacem, nesvr. zalaziti za leda, opkoljavati.
zatarati, -am svr. pjesn. zataškati, zabašuriti.
zatucati, -am nesvr žustro kleti, proklinjati udarajuci
kamenom u kamen.
zvanica, -e m. i ž. pozvani gost (na slavu, svadbu
i sl.)
zvek, u izr. raditi o zveku izazivati skandal, nesreću.
zveknu(ti), prazna bakraclija, izr. ne uzjahati konja;
poginuti. V i bakraclila
zdanije, - a zdanje, građevina.
zdizati, -žen. nesvr., silaziti sa stokom ujesen
sa planine (katuna) u selo; u izr. – nekome planinke otjerati nekoga
sa katuna.,
zevak,a m zijevanje; fig. odmor.
zeman, -ana. m. (tur. zeman) vrijeme, doba.
zendil, a, -o (tur . zengin) bogat.
zijevati, -am. nesvr, ispuštati dušu, umirati,
Q
qq,
kuku, -česta uzrečica kad stvari ne idu dobro,
U
izradi Rječnika manje poznatih crnogorskih
riječi i izraza korišćene su slijedeće skraćenice:
aor,-aorist; ar, arapski; aug..-augmentativni; bezl.- bezlično;
v.-vidi; vojn,- vojno,vojnicki; gen.-genitiv; gl.- glagol; grc.- grcki;
dem,-deminutiv;ž.-ženski rod;zb,-zbirno;izr.-izraz; impef._imperfekat;
ital.- italijanski; jedn,.-jednina; l.-lice; lat.-latinski;m.-muški
rod; mad,-madarski; mlet.- mletacki; mn.- množina; musl.-muslimanski;
neprom.- nepromjenjiv; nesvr,- nesvršen glagol; NP –narodna poezija;
njem.- njemacki; pej,- pežorativno; pjesn.- pjesnicki; predl.- predlog;
prid.- pridjev; pril.- prilog; red.- redukovano; rec.- rečca; rus.-
ruski; s.- srednji rod; svr.- svršeni glagol; tur.- turski, turcizam;
up.- upitno; fig.-figurativno; franc.- francuski;
|